U vremenu kada je komunikacija središnja tema društvenih nauka, lansiran je jedinstven istraživački projekat: „ReDeKo – Govorne konstalacije sa njemačkim jezikom u Bosni i Hercegovini“.
Ovaj ambiciozni projekat ne samo da propituje jezične obrasce, već otkriva ko, kada i zašto koristi njemački jezik u našoj svakodnevici, čineći ga fascinantnim i relevantnim za lingviste i širu javnost.
Projekat se realizira kroz saradnju četiri vodeća univerziteta u Bosni i Hercegovini – Univerziteta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Zenici. Svaki od univerziteta doprinosi projektu svojim jedinstvenim pristupom i stručnim znanjem.
Austrijski institut Sarajevo je dobio priliku da kroz svoje resurse podrži projekat, vođen željom da što više sazna o njemačkom jeziku u BiH, te poveznicama njemačkog jezika sa Austrijom, kroz relevantna, naučno utemeljena istraživanja, te da saznamo što više o govornicima njemačkog jezika u BiH.
ReDeKo projekat kroz intervjue analizira govornike njemačkog jezika u BiH, bilo da su povratnici, studenti, učenici, vodiči, taksisti, profesori i/ili drugi profesionalci, te analizira percepciju Austrije, Njemačke i njemačkog govornog područja u bosansko-hercegovačkim medijima. U fokusu istraživanja je uticaj života u zemljama njemačkog govornog područja na identitet povratnika, njihove stavove i karijeru, a nama je posebno zanimljiv uticaj života u zemljama njemačkog govornog područja na jezičke navike povratnika. U istraživanje je uključena pojava promjene koda, tj. u kojim situacijama govornici njemačkog prelaze sa bosanskog na njemački. Često ćete čuti primjere poput: arbajt, (malo) morgen ili bauštela. Projekat propituje i analizira na koji način se ova pojava percipira: kao izraz identiteta, narativna norma ili jezički hendikep. Na socijalnim medijima ćemo uglavnom naići na šaljive, ali i podrugljive priloge o ovom fenomenu, a mi ćemo sačekati da vidimo šta će nam nauka o tome reći.
Svakako su vrijedni pomena ishodi istraživanja koji se vežu za Austriju u kontekstu jezika, pa ćemo izdvojiti par zanimljivih primjera.
U arhivu bosansko-hercegovačkog nacionalnog korpusa pet najčešćih imenica uz pridjev bečki su: konvencija, berza, dnevnik (novine), filharmonija i policija, dok su se među 50 najčešćih imenica uz pridjev bečki našli i šnicla, valcer, muzej i kafana.
Ne želimo izostaviti ni važnu činjenicu da se u javnom bosansko-hercegovačkom diskursu uz pridjev “austrijski/austrijsko/austrijska” najčešće koristi riječ firma, što još jednom govori u prilog značaju investicija Republike Austrije u BiH, te služi kao dodatna potvrda o tome koliko ekonomija ima uticaja na naš svakodnevni jezik.
Ukoliko imate želju da se dodatno informišete o ovom projektu, možete posjetiti instagram profil @deutsch_in_bosnien, a kojeg uređuju studenti gore pomenutih univerziteta.
Viel Spaß!
