Tipično austrijski:
činjenice i stereotipi
Austrija je s dobrim razlogom širom svijeta poznata po planinama, Mozartu i bečkoj šnicli. Ali ova prekrasna zemlja nudi mnogo više od toga. Razbit ćemo uobičajene stereotipe i otkriti zanimljive činjenice koje možda još niste znali. Istodobno ćemo zaviriti u živopisnu austrijsku kulturu i odgovoriti na pitanje: Što je to zapravo posebno u vezi s Austrijom?
Austrijanci govore njemačkim dijalektom
Ovaj stereotip nije sasvim točan. Istina je da je njemački službeni jezik, ali u Austriji se govori austrijska varijanta standardnog njemačkog. Riječ je o posebnoj verziji njemačkog jezika koja se razlikuje ne samo u gramatici, izgovoru i pravopisu, nego osobito po brojnim izrazima i riječima koje se razlikuju od onih u Njemačkoj. Unutar zemlje dijalekti se također razlikuju od pokrajine do pokrajine, pa tako, primjerice, Bečani često imaju poteškoća razumjeti stanovnike Vorarlberga. Osim toga, u nekim su regijama i hrvatski, slovenski i mađarski priznati kao službeni jezici.
Savjet: Želite li saznati više o austrijskom jeziku ili poboljšati svoje znanje njemačkog? Austrijski institut nudi širok izbor tečajeva njemačkog jezika za sve razine – od A1 do C2 – i to za pojedince, grupe, ali i za tvrtke.
Kulinarstvo: više od bečke šnicle i piva
Austrijski jezik samo je jedan aspekt austrijskog identiteta. Najmanje jednako važna – i međunarodno još poznatija – jest austrijska kuhinja sa svojim prepoznatljivim specijalitetima.
Što jedu Austrijanci?
Poznata su tipična austrijska jela poput Kaiserschmarrna i, naravno, bečke šnicle. Ipak, austrijska kuhinja nudi mnogo više od tih poznatih delicija i razlikuje se od regije do regije: u Koruškoj, pokrajini bogatoj jezerima, naići ćemo na mnoge riblje specijalitete, dok se u Gornjoj Austriji s užitkom jedu različite vrste knedli. Bečka kuhinja pak živi od kulinarske tradicije doseljenika iz razdoblja Monarhije – „mađarski gulaš“ samo je jedan primjer toga povijesnog utjecaja.
Unatoč svim regionalnim razlikama, postoje kulinarske sličnosti koje su zajedničke cijeloj Austriji. Posvuda se mogu pronaći zasitna jela iz tave, bogate juhe te variva. Još jedna tradicija prisutna u cijeloj Austriji jest to da se slatka jela, poput rezanaca s makom ili germknedli, poslužuju kao glavno jelo – posebnost po kojoj se Austrija jasno razlikuje od drugih zemalja. No jelo koje povezuje cijelu Austriju jest „Brettljausn“ (odnosno užina na dasci): bilo da ste u bečkom heurigeru, u štajerskoj vinskoj konobi ili u tirolskoj planinskoj kućici – posvuda se poslužuju kriške kruha s kobasicom, sirom i svježim prilozima na drvenoj dasci, i to u bilo koje doba dana. Ovo jednostavno, ali duboko tradicionalno jelo prisutno je u svim austrijskim pokrajinama.
Zemlja knedli – Gornja Austrija
U ovoj se pokrajini knedle često jedu kao dodatak juhama, kao glavno jelo ili kao desert. Najstariji pronađeni trag knedli star je oko 4.000 godina i može se vidjeti u Muzeju sojenica (Pfahlbaumuseum) u Mondseeju.
Linzer Torta
Linzer torta može se pohvaliti posebnim rekordom – njezin se recept smatra najstarijim sačuvanim receptom za tortu nazvanu po nekom gradu (Linz). Slatka poslastica iz Gornje Austrije dokumentirana je u povijesnoj kuharici još davne 1653. godine.
Jeste li znali? Ono što povezuje sve Austrijance jest i njihova ljubav prema pivu. Potrošnja od 98 litara po osobi godišnje svrstava ih među najveće pivopije na svijetu. Više piva pije se samo u Češkoj.
Austrija ima snažnu kulturu kafića
Apsolutno točno – u Austriji se ne pije samo pivo. Osobito u Beču, kava i tradicija bečkih kafića zauzimaju važno mjesto. Sve je počelo još u 17. stoljeću, kada su nakon druge osmanske opsade otvoreni prvi kafići, koji su ubrzo postali popularna okupljališta intelektualaca, umjetnika i književnika. Iz te su tradicije proizašli brojni austrijski kavni specijaliteti – od mélangea do einspännera. Kava je do danas ostala sastavni dio svakodnevice, a samo u Beču više od 1.000 kafića mami posjetitelje i lokalno stanovništvo na uživanje i predah. Od 2011. godine bečka kultura kafića uvrštena je na UNESCO‑ov popis nematerijalne kulturne baštine.
Usput: Bečki kafići nisu jedino UNESCO‑ovo kulturno blago Austrije. Među ostalim primjerima su bečki štandovi s kobasicama, vinska kultura u Weinviertelu, Semmerinška željeznica, Nežidersko jezero, plavotisak iz Gradišća i lječilišni grad Baden.
Sport i kultura:
što pokreće Austriju
Austrijska se kultura, naravno, ne ograničava samo na kavu, nego nudi raznolik program koji obuhvaća glazbu, film, umjetnost, kazalište i mnogo više.
Koju glazbu slušaju Austrijanci?
Kada netko pomisli na austrijsku glazbu, najčešće mu na pamet padnu jodlanje, Valcer na Dunavu ili Falco sa svojim hitom „Rock Me Amadeus“. Ta je asocijacija sasvim opravdana: jodlanje je duboko ukorijenjeno u alpskoj tradiciji, Austrija je dala velike skladatelje poput Mozarta i Straussa, a Falco je bio prvi izvođač na njemačkom jeziku koji je osvojio američke top‑liste.
No austrijska je glazbena scena mnogo raznovrsnija nego što sugeriraju ti stereotipi. To vrijedi i za umjetnike i za publiku. Uz bogatu klasičnu tradiciju i glazbu s narodnim korijenima, razvila se i živa suvremena scena. Od inovativnih indie bendova do producenata elektroničke glazbe, austrijski glazbenici danas eksperimentiraju s najrazličitijim stilovima, daleko izvan okvira valcera i narodne glazbe.
Ta se raznolikost posebno vidi na brojnim glazbenim festivalima širom zemlje. Bilo da je riječ o Donauinselfestu u Beču, Nova Rock Festivalu ili Bregenz Festivalu, Austrija nudi širok spektar glazbenih događaja koji odgovaraju raznolikom ukusu moderne publike.
Austrijanci nose narodnu nošnju (Tracht)
Kulturna raznolikost ogleda se i u vanjskom izgledu Austrijanaca. Naravno, nitko ne nosi tradicionalnu nošnju svakodnevno, ali se za posebne prilike rado poseže za svečanom narodnom nošnjom.
Postoje, međutim, izražene regionalne razlike – kako u prilikama, tako i u samoj nošnji: dok se u Beču dirndl i kožne hlače (lederhosen) uglavnom nose za vrijeme Bečke Wiesn, u ruralnijim područjima nošnja je i dalje sastavni dio kolektivnih proslava, vjenčanja ili nedjeljne mise. Krojevi se znatno razlikuju od pokrajine do pokrajine, a u mnogim je slučajevima nošnja dio radne uniforme, osobito u planinskoj gastronomiji i hotelijerstvu.
Austrija ima vlastite običaje
To je potpuno točno. Iako je zemlja prilično mala, njegovanje tradicije ima veliko značenje. Raspon običaja proteže se od veseloga zajedništva do mističnih zimskih rituala.
Jedan od najpoznatijih primjera je majsko drvo: svake godine u proljeće sela zajednički podižu ukrašeno deblo – uz obaveznu brigu da ga susjedno selo ne ukrade. Ovo veselo rivalstvo važan je dio običaja, kao i sama proslava koja slijedi.
Još su spektakularniji Perchtenlauf – povorke koje se održavaju uoči Božića, kada ulicama prolaze maskirani likovi sa zastrašujućim maskama i zvonima. Taj prizor posjetitelje istodobno plaši i oduševljava.
Svi Austrijanci skijaju
Sportske aktivnosti također su sastavni dio svakodnevice alpske republike. Stereotip o Austrijancima na skijama nije ni daleko od istine – oni koji odrastaju na Alpama vrlo rano nauče skijati. Ipak, to ne vrijedi za cijelu zemlju: prema istraživanju iz 2019. godine, samo oko tri od devet milijuna stanovnika Austrije redovito skija ili se bavi snowboardom.
Ipak, zimski sportovi snažno oblikuju austrijski identitet. Olimpijski uspjesi govore sami za sebe, a televizijski prijenosi utrka redovito okupljaju milijune gledatelja. Planine, međutim, privlače ljude tijekom cijele godine – ponajviše zbog planinarenja, aktivnosti koja povezuje sve uzraste i regije. Ta je strast potpuno razumljiva kada se uzme u obzir da 70% teritorija čini planinski kraj, a zemlja ima oko 50.000 kilometara planinarskih staza. Ipak, najpopularniji sport u Austriji nije ni skijanje ni planinarenje, nego nogomet, koji prema broju članova sportskih klubova uvjerljivo prednjači.
Gostoljubivost i ljubaznost: između ‘granta’, ‘šmeha’ i ‘ugodnosti’
Jesu li Austrijanci ljubazni? Mišljenja o tome su podijeljena. Prema jednoj studiji o iseljenicima iz 2017. godine Austrija je zauzela pretposljednje mjesto na listi najgostoljubivijih zemalja svijeta – lošije je prošao samo Kuvajt. Dvije godine poslije rezultati ankete bili su mnogo povoljniji: među 25 zemalja Austrija je zauzela osmo mjesto.
Bečani su „grantige“ (mrzovoljni)
Možda je uzrok loše reputacije austrijskog gostoprimstva upravo klasični bečki Grant ili sklonost gunđanju i mrzovolji. Ovaj stereotip nije izmišljen: konobari u bečkim kafićima i lokalima poznati su po svojim „mrzovoljnim“ primjedbama.
Ipak, velik dio te prividne neljubaznosti zapravo je samo bečki šmeh – posebna vrsta humora na granici šale i uvrede, ali gotovo nikad zlonamjerna. Ono što se isprva čini neobičnim, ubrzo se pokaže kao simpatična osobitost, pa se nakon nekog vremena čovjek i sam nasmije kada ga netko u šali nazove „deppert“. Iza te grube srdačnosti, međutim, krije se narod koji vrlo cijeni pristojno ponašanje i društvene norme.
Austrijanci cijene točnost
Točnost je jedna od austrijskih vrlina koja se zaista poštuje – osobito u poslovnom okruženju. Tko kasni, smatra se jednostavno nepristojnim. Nasuprot tome, slavi se i poznata „austrijska ležernost“ – opušten životni stil koji se svjesno suprotstavlja žurbi i stresu. Čuveni „Schlendrian“, odnosno uživanje u sporosti i nepožurivanju, ovdje postaje vrlina: poziv da se svakodnevni život doživi smireno i s uživanjem – bilo u bečkoj gostionici ili u vinskoj kolibi na selu.
Austrijanci drže do svojih titula
Austrija je zemlja birokracije i akademskih titula. Bilo da je riječ o prvostupništvu, magisteriju, doktoratu ili inženjerskom zvanju, u službenom se dopisivanju svi naslovi navode u cijelosti, a osobito se starije generacije i u privatnom razgovoru vole predstaviti akademskim titulama.
Koliko ta fascinacija titulama ponekad ide daleko duhovito prikazuje austrijski pisac Robert Seethaler. U romanu Der Trafikant jedan od likova ponosno nosi ime „gospođa dr. dr. Heinzl“, iako svoje titule duguje isključivo dvojici pokojnih muževa, dok sama nikada nije studirala. Ova pomalo pretjerana, ali vjerodostojna scena odražava tipični staroaustrijski mentalitet u kojem akademski naslovi i dalje imaju iznimno visok društveni ugled.
Savjet: Želite saznati više o zemlji, njezinim ljudima i kulturi? Na našem blogu pronaći ćete razne zanimljivosti o Austriji, uključujući i savjete za učenje njemačkog jezika.
Das könnte sie noch interessieren
Deutschkurse am Österreich Institut
Ob Einsteiger:innenkurs, Gruppenkurs oder Deutsch für Unternehmen, wir haben den richtigen Kurs für Sie. Mit viel Erfahrung und Feingefühl helfen unsere Kursleiter:innen Ihnen dabei, Ihre Lernziele zu erreichen.
Finden Sie Ihr Sprachniveau
Was bedeuten die Niveaustufen A1 bis C2? Wir helfen Ihnen gerne, das passende Sprachniveau für sich zu finden. Je nach Ihren individuellen Deutschkenntnissen bieten wir auch den passenden Kurs, sowohl online als auch vor Ort an unseren Standorten.